Izvanredna Sveta godina – “Jubilej milosrđa”

Vatikan, (IKA) – Papa Franjo najavio je 13. ožujka u bazilici Svetog Petra proslavu izvanrednu Svetu godinu. Taj Jubilej milosrđa započet će otvaranjem Svetih vrata na Svetom Petru na svetkovinu Bezgrešnog začeća 2015., a završit će 20. studenoga 2016. na svetkovinu Krista Kralja svega stvorenja. Na početku godine, Sveti Otac rekao je: “Ovo je vrijeme milosti. Važno je da vjernici laici to milosrđe žive i unose u različite društvene sredine. Samo naprijed!”

U informacijama za medije povodom objave Jubileja milosrđa, koje je 13. ožujka popodne objavio Tiskovni ured svete Stolice, ističe se kako je Jubilej najavljen na drugu obljetnicu izbora pape Franje, u homiliji održanoj u sklopu pokorničkog bogoslužja kojim je Sveti Otac označio početak inicijative “24 sata za Gospodina”. Ta inicijativa, koja se održava na poticaj Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, sastoji se u tome da u cijelom svijetu crkve budu duže otvorene da bi se pozvalo ljude da pristupe sakramenta pomirenja. Ovogodišnja tema preuzeta je iz poslanice sv. Pavla Efežanima: “Bog bogat milosrđem” (Ef 2, 4).

Otvaranje sljedećeg jubileja održat će se na pedesetu obljetnicu završetka Drugoga vatikanskog koncila 1965. godine. To je od velikog značenja, jer potiče Crkvu da nastavi rad započet na Koncilu.
Tijekom jubileja, nedjeljna čitanja kroz godinu bit će uzeta iz Evanđelja po Luki, koji je prozvan “evanđelist milosrđa”. Dante Alighieri ga opisuje kao “scriba mansuetudinis Christi”, “pisac Kristove blagosti”. Postoje mnoge poznate prispodobe o milosrđu sadržane u Evanđelju po Luki: izgubljena ovca, izgubljena drahma, milosrdni otac.
Službena i svečana najava Svete godine održat će se javnim proglašenjem bule kod Svetih vrata na Nedjelju Božjeg milosrđa, svetkovinu koju je utemeljio Ivan Pavao II. a koja se slavi u nedjelju nakon Uskrsa.

Jubilej je starozavjetna institucija, sama riječ dolazi od hebr. jubal, ovnujski rog, u koji se trubilo pritom (svečano zamišljenom) činu proglašenja Jubilejske godine. Prema drevnoj židovskoj tradiciji, jubilarna godina slavila se svakih 50 godina, u njoj se vraćalo jednakost među svim Izraelcima, nudeći nove mogućnosti obiteljima koje su izgubile imovinu, pa čak i svoju osobnu slobodu. Osim toga, jubilarna godina bila je podsjetnik bogatima da će doći vrijeme kada će židovski robovi, jednom kada ponovno budu jednaki njima, biti u mogućnosti tražiti natrag svoja prava. “Prema izraelskom Zakonu pravda se prije svega sastojala u zaštiti slabih” (Ivan Pavao II., Tertio millenio adveniente. Nadolaskom trećeg tisućljeća 13). Institucija Jubileja u Starom zavjetu dakle otkriva društvenu osjetljivost, zaštitu slabijih, jer su se tada trebali opraštati nenaplativi dugovi, oslobađati robovi, pa i zemlja je počivala od obrađivanja i rađanja. O tome piše Levitski zakonik, 25,8. Jubilej konačno ističe i zahtijeva oprost.

Do danas je slavljeno ukupno 26 redovnih svetih godina, od kojih je posljednji bio Jubilej dvijetisućite. Običaj proglašavanja izvanrednih jubileja potječe iz 16. stoljeća. Posljednje dvije izvanredne Svete godine, koje su slavile u prošlom stoljeću, bile su ona iz 1933., koju je proglasio Pio XI. povodom 1900. obljetnice otkupljenja, te ona iz 1983. godine, koju je proglasio Ivan Pavao II. povodom 1950 godina otkupljenja.
Katolička Crkva dala je židovskom jubileju više duhovno značenje. On se sastoji u općem opraštanju, oprostu otvorenom svima, te mogućnosti da se obnovi odnos s Bogom i bližnjima. Zato je Sveta godina uvijek prilika za produbljivanje vlastite vjere i življenja kršćanskog svjedočenja s obnovljenom predanošću.

Jubilejom milosrđa Papa stavlja u središte pozornost prema milosrdnom Bogu koji sve poziv da se vrate njemu. Susret s njim rađa krepošću milosrđa. Papa u spomenutoj homiliji ističe da je to prilika da postanemo “milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan”. Uvjeren sam, rekao je Franjo, da će “cijela Crkva u ovom Jubileju pronaći radost dok ponovno otkriva Božje milosrđe i čini ga plodnim, milosrđe kojim smo pozvani utješiti svakog muškarca i svaku ženu našeg doba”.
Početni obred Jubileja je otvaranje Svetih vrata. Ta su vrata otvorena samo tijekom Svete godine, dok ostalih godina ostaju zatvorena. Svaka od četiri glavne rimske bazilike: Svetog Petra, Sv. Ivana Lateranskog, Svetog Pavla izvan zidina i Svete Marije Velike, imaju Sveta vrata. Ovaj obred otvaranja Svetih vrata na simboličan način izražava ideju da se, tijekom Jubileja, vjernicima nudi “izvanredan put” ka spasenju.

Milosrđe je tema vrlo draga papi Franji, koji je već za svoje biskupsko geslo izabrao riječi: “miserando atque eligendo”. Ovaj citat je preuzet iz propovijedi sv. Bede Časnog koji, tumačeći evanđeoski odlomak o pozivu svetog Mateja, piše: “vidit ergo Iesus publicanum et quia miserando atque eligendo vidit, Ait Illi Sequere me” (Isus ugleda carinika, pogleda ga, smilova mu se i sebi ga izabra, te mu reče: Slijedi me). Tom propovijedi odana je počast Božjem milosrđu. To bi se geslo moglo prevesti i “očima milosrđa”.

U Angelusu od 11. siječnja 2015. rekao je: “Danas postoji tako silna potreba za milosrđem i važno je da ga vjernici laici žive i nose u različite društvene sredine. Samo naprijed! Mi živimo vrijeme milosrđa, ovo je vrijeme milosrđa”.
Nadalje, u svojoj poruci za korizmu 2015. godine Sveti Otac piše: “velika mi je želja da sva mjesta u kojima je Crkva prisutna, posebno naše župe i naše zajednice, postanu otoci milosrđa usred mora ravnodušnosti”.
U talijanskoj verziji teksta apostolske pobudnice Evangelii gaudium izraz milosrđe javlja se čak 31 puta.

Donosimo neke temeljne i sažete točke, a cijelu Bulu Misericordiae vultus (Lice milosrđa) možete pročitati ovdje:

• Poziv Crkvi na razmatranje otajstva milosrđa kao dara koji je primljen noseći sa sobom odgovornost da se naviješta.
• Prepoznati Boga kao Oca koji je uništio grijeh i nadvaldao odbacivanje svojom sućuti i milosrđem. Milosrđe je predstavljeno kao snaga koja sve pobjeđuje, koja srce ispunja ljubavlju i tješi opraštanjem
• Otvaranje Svetih vrata kao simbola nove zauzetosti svih kršćana u svjedočenju svoje vjere većim oduševljenjem i uvjerljivošću. Crkva u svijetu želi biti živi znak Očeve ljubavi.
• Slogan Jubileja je: Milosrdni kao (nebeski) Otac. Ta se jubilejska godina želi živjeti u svjetlu Gospodinove riječi (iz Evanđelja po Luki): Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan (Lk 6, 36).
• U Svetoj se godini želi pokazati da je milosrđe cilj do kojega se želi doći, a zahtijeva zauzetost i žrtvu.
• Želi se ponovno otkriti i snažnije živjeti djela tjelesnog i duhovnog milosrđa. Ljubav je po svojoj naravi konkretna i potvrđuje se u svakidašnjici: u nakanama, stavovima, u ponašanju. Kao što je Božje milosrđe njegova odgovornost za nas, tako smo i mi svoju ljubav pozvani usmjeriti prema bližnjima.
• Papa kaže da će tijekom Jubileja „ispovjedaonica biti Sveta vrata duše“
• Sveta je godina prikladno vrijeme za promjenu života.
• U najavi Jubileja, u zadnjem dijelu dokumenta nalazi se marijanski vidik, ističući Mariju kao Majku milosrđa, da bismo u Marijinu pogledu mogli ponovno otkriti radost Božje nježnosti.

Izvor: ika.hr / hr.radiovaticana.va